Žrtve mina se svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima i različitim izazovima. Problemi se prvenstveno odnose na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i medicinsku rehabilitaciju, zatim, na ostvarivanje pava na kvalitetno i funkcionalno protetisanje koje nije dostupno žrtvama mina u BiH. Ekonomski su jedna od najugorženijih kategorija stanovništva i nalaze se na marginama u svojim zajednicama.
Takođe, žrtve mina nisu uključeni u invalidski pokret i nisu prepoznati od strane drugih organizacija lica sa invaliditetom u BiH što dodatno otežava njihovu integraciju u društvo.
U skladu sa navedenim, neophodne su određene smjernica kako unaprijediti stanje u oblasti pomoći žrtvama mina u BiH:
Povećati kapacitete radne grupe za pomoć žrtvama mina koja će biti sastavljena od nadležnih entitetskih i državnih ministarstava kao i NVO koji se bave žrtvama mina.
- Podršku stradalim od mina zasnovati na bazi individualnih potrebama žrtava.
- Podići kapacitet korisničkih udruženja koje rade sa žrtvama mina kako bi društveno integrisali žrtve mina u zajednicu.
- Zagovarati za pomoć žrtvama mina kao integralnog segmenta protivminske akcije, a samim tim podsjećati i na odgovornost svih nas na međunarodno preuzete obaveze koje se ticu sprovedbe MBT i CCM.
Pomoć žrtvama mina predstavlja sveobuhvatan proces koji uključuje vladin i nevladin sektor gdje se pružena pomoć može realizovati kroz medicinsku, psihološku, socijalnu i ekonomsku komponentu. Težište pomoći žrtvama mina odnosi se na njihovu potpunu socijalnu i ekonomsku reintegraciju u društvo.
Konvencija o zabrani protivpješadijskih mina je usvojena u Oslu, 18. septembra 1997. i otvorena za potpisivanje u Ottawi 3. i 4. decembra 1997. godine na svečanosti na kojoj je učestvovao veliki broj svjetskih lidera.
Bosna i Hercegovina je među prvima potpisala Konvenciju o zabrani protivpješadijskih mina, a ista je ratifikovana 1998. godine. Konvencija je stupila na snagu 1. marta 1999. godine, kada je BiH i postala članica Konvencije i preuzela odgovornost za razminiranje, uništavanje zaliha, pomoć žrtvama mina, te saradnju i pomoć.
Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH je stradalo 8.358 osoba. I pored znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine zbog prikupljanja ogreva ili sakupljanja sekundarni sirovina. Ažurirani podaci minske situacije dostupni su na veb sajtu Centra za uklanjanje mina u BiH.