Povodom obilježavanja 4. aprila Međunarodnog dana borbe protiv mina Bosna i Hercegovina se, 29 godina od završetka rata, i dalje suočava sa problemima mina. Mine i zaostala minska sredstva predstavljaju veliku opasnost za stanovništvo. Međunarodni dan borbe protiv mina, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o opasnosti od mina i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni.
Mine i zaostala neeksplodirana sredstva izazivaju patnju i stradanja i predstavljaju ozbiljnu prepreku ekonomskom razvoju, sprečavaju povratak izbjeglica i raseljenih lica, te uspostavljanje normalnih društvenih tokova i sigurnog okruženja. Zbog toga je od velike važnosti da se zemlja očisti od mina jer bez sigurnosti svih građana nemoguć je dalji oporavak i napredak.
Države potpisnice Sporazuma o zabrani mina, odnosno njihove vlade trebaju preuzeti odgovornost i razvijati programe podrške za žrtve mina i njihove porodice, prvenstveno u smislu ekonomskog osnaživanja preživjelih i članova njihovih porodica i omogućiti im adekvatna ortopedska pomagala. Ovo je posebno važno jer je opšte poznato da žrtve mina nemaju ravnopravan pristup i tretman u društvu zbog predrasuda koje postoje o njihovom invaliditetu.
Zbog isključenosti iz društva u mnogim oblastima društvenog života, kao što su obrazovanje, kultura, sport, itd., žrtve mina se vrlo često nalaze na marginama društva i predstavljaju posebno ranjivu kategoriju tog društva. Kako bi se ova situacija izbjegla ili svela na najmanju moguću mjeru, potrebno je da vlade država potpisnica razvijaju progreme podrške za žrtve mina. Da bi pomoć žrtvama mina bila što efikasnija i potpunija potrebno je da države potpisnice u budžetima planiraju posebne stavke za programe podrške organizacijama i udruženjima preživjelih od mina.
Svijet bez mina nije samo razoružanje, već i afirmacija prava na život, zdravlje i sigurnost. Postoji jasna i logična veza između dužnosti države da štiti ljudska prava i odredbi Konvencije o zabrani mina koja se fokusira na sigurnost. Svijet bez mina neraskidivo je povezan s poštovanjem osnovnih ljudskih prava.
Ove godine planirana je i revizija Strategije protivminskog djelovanja u BiH 2018 -2025 godine koja bi trebala, između ostalog, da definiše realan plan sa obavezama i rokovima institucija i organizacija kako bi se ispunio jedan od strateških ciljeva.
BiH je Sporazum o zabrani mina potpisala 3. decembra 1997. godine, a ratifikovala 8. septembra 1998. godine. Prema podacima Centra za uklanjanje mina ukupna sumnjiva površinu u januaru 2024. godine iznosila je 838,29 km2 ili 1,63%, dok je u 2023. godini bila jedna minska nesreća u Doboju sa smrtnim posljedicama.
Komentariši