U oktobru 2024. godine u Bosni i Hercegovini održavaju se Lokalni izbori. Ovom prilikom želimo apelovati na sve nadležne instutucije na važnost uspostavljanja pristupačnog biračkog prava za lica sa invaliditetom u BiH.
Podsjećamo, Organizacija amputiraca UDAS je u partnerstvu sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Udruženjem građana “Nešto Više” u okviru projekta ‘’Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana”, uradila analizu stanja “Pristupačnosti ostvarivanja biračkog prava za osobe sa različitim vrstama invaliditeta u BiH“ koja je u konačnici imala za cilj da nadležnim institucijama i stručnoj javnosti predstavi postojeće stanje i ponudi preporuke za unapređenje u ostvarivanju jednog od osnovnih građanskih i političkih prava osoba sa invaliditetom u BiH.
Istraživanje je sprovedeno krajem 2019. i početkom 2020 godine, a obuhvatilo je istraživanje međunarodnog i domaćeg pravnog okvira za sprovođenje aktivnog i pasivnog biračkog prava osoba sa invaliditetom u BiH, istraživanje iskustava izbornih komisija, te stavove i iskustva samih osoba sa invaliditetom sa različitim vrstama invaliditeta iz BiH. Analizom je utvrđeno da institucije BiH još uvijek ne prepoznaju obavezu usklađivanja zakonodavstva i prakse sa međunarodnim dokumentima i standardima te da je zadatak svih u javnom sektoru da poštuju načela nediskriminacije i jednakosti.
Analiza je pokazala da:
- Izborno zakonodavstvo koristi neadekvatnu terminologiju u oblasti invalidnosti, te način glasanja na izborima i vođenje evidencija o OSI u izbornom procesu nije usklađeno sa UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom. Tako se o osobama sa invaliditetom govori kao o “fizički nesposobnim biračima”, te “licima mentalno nesposobnim”.
- Propisi i praksa sprovodilaca izbornog procesa donekle prepoznaju poteškoće koje proizvode arhitektonske barijere, dok se problem pristupa informacijama osoba sa senzornim oštećenjima, kako na samom biračkom mjestu, tako i u toku izborne kampanje, ne prepoznaje kao ometački faktor ostvarivanju biračkog prava OSI.
- U Centralni birački spisak se ne upisuje činjenica o invaliditetu, a evidencije o izlaznosti OSI na izbore, njihovom kandidovanju ili članstvu u tijelima za provođenje izbora, kao i podaci o broju posmatrača izbornog procesa sa invaliditetom se ne vode.
- Pri označavanju biračkog mjesta ne uzima se u obzir da li je biračko mjesto pristupačno ili nije, što znatno otežava odluku OSI da glasaju na redovnom biračkom mjestu ili putem mobilnog tima.
- Propisima je uređeno da se odgovornost za tajnost glasanja, koju su inače dužni da obezbjede tijela za provođenje izbora, tačnije, birački odbori, prebacuje na personalne asistente, odnosno, druge pomagače OSI, te na biračkim mjestima ne postoje nosioci javnih funkcija koji bi pomogli OSI pri glasanju.
Svjesni smo da sve neophodne izmjene propisa i prakse zahtijevaju vrijeme i volju različitih činilaca, te stoga apelujemo na saradnju sa ekspertima u oblasti invalidnosti, kao važnog resursa koji raspolaže znanjem i iskustvima iz drugih zemalja. To će podrazumijevati da se u skorijoj budućnosti ostvari jača saradnja svih zainteresovanih strana i postavi strateški pristup uklanjanja barijera za ostvarivanje biračkog prava OSI koja u našoj zemlji predstavlja gotovo 10% ukupnog stanovništva.
Analiza, zaključci i preporuke dostavljeni su Centralnoj izbornoj komisiji BiH 2020. godine.
Kompletan tekst analize možete pogledati na sledećem linku
Komentariši